| |
|
 |
|
|
HRVATSKA NA PUTU U EU
Odnosi Hrvatske i Europske unije počinju se razvijati međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao nezavisne i suverene države 15. siječnja 1992. godine. Nakon kratke suradnje na programu PHARE i pregovora o Sporazumu o suradnji, koji su prekinuti uoči vojne akcije "Oluja" 1995. godine, odnosi Hrvatske i Unije intenzivirani su krajem 1999., a poglavito početkom 2000. godine osnivanjem zajedničke konzultativne radne skupine za izradu Studije o izvedivosti kao preduvjeta za početak pregovora o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Pregovori o SSP-u započeli su tijekom Zagrebačkog sastanka na vrhu šefova država i vlada zemalja članica Unije i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja u studenom 2000. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te Privremeni sporazum, kojim su do stupanja na snagu SSP-a regulirana trgovinska i s njima povezana pitanja između Republike Hrvatske i Europske unije, potpisani su 29. listopada 2001. |
|
Hrvatski sabor potvrdio je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 4. prosinca 2001. godine, a Europski parlament i petnaest zemalja članica Europske unije učinili su to do rujna 2004. godine. Zaključivanjem dodatnog Protokola 7 u prosincu 2004. godine, SSP je proširen i na deset novih članica Europske unije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu 1. veljače 2005. godine.
Nakon što je Hrvatski sabor 18. prosinca 2002. godine usvojio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je u Ateni 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. U travnju 2003. Vijeće ministara EU dalo je Europskoj komisiji mandat da izradi mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvom. U listopadu 2003. godine Vlada Republike Hrvatske uručila je Europskoj komisiji odgovore na Upitnik sa 4560 postavljenih pitanja. Europska je komisija 20. travnja 2004. godine donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji i predložila otvaranje pristupnih pregovora.
Na summitu u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine Europsko je vijeće Republici Hrvatskoj dodijelilo status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a u skladu sa zaključcima sastanka Europska je komisija 6. listopada 2004. objavila Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku kojom se pojašnjavaju pojedinosti priprema i uvjeta za stjecanje punopravnog članstva.
Suglasje svih parlamentarnih stranaka o punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potvrđeno je usvajanjem Zajedničke izjave svih parlamentarnih stranaka o početku pregovora Republike Hrvatske i Europske unije u prosincu 2004., kao i u siječnju 2005. godine usvajanjem Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo u EU (2005.), zatim Izjave Hrvatskoga sabora i Vlade RH o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u EU, te Odlukom o osnivanju Nacionalnog odbora.
Na sjednici Vijeća ministara Europske unije 16. ožujka 2005. u Bruxellesu doneseni su Zaključci (Council Conclusions) kojima se usvaja Pregovarački okvir za Republiku Hrvatsku (Negotiation Framework - Luxembourg, 3. listopada 2005.).
Bilateralnom Međuvladinom konferencijom EU-Hrvatska 3. listopada 2005. svečano su otvoreni pristupni pregovori za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Nakon gotovo šest godina pregovaranja, Europska komisija je 10. lipnja 2011. objavila da je zaključila pregovore s Hrvatskom i predložila Vijeću ministara EU datum stupanja Hrvatske u članstvo EU 1. srpnja 2013. godine.
Izvor: Hrvatski Sabor
ISTINE I ZABLUDE O EU - NAJČEŠĆE PREDRASUDE
Za informacije o Europskoj uniji oslanjamo se uglavnom na vijesti koje pročitamo u novinama ili čujemo na radiju i televiziji. No u njima se znaju potkrasti i pogrešno protumačene činjenice, ponekad čak laži. Mnogi im povjeruju i steknu dojam da Unijom upravljaju nekakvi nerazumni "eurokrati". Ovdje ćete pronaći neke od zanimljivih istina i zabluda o EU.
Obvezatna forma životopisa
Moguće je da ste se već susreli s formatom životopisa i zapitali se je li obvezatan u Europskoj uniji kada se prijavljujete na natječaj za radno mjesto. Odgovor je: nije! Osnovna je svrha formata životopisa pomoći ljudima diljem Europe da svoje kvalifikacije predstave što bolje i da tako lakše pristupe stručnom usavršavanju i/ili zapošljavanju u Uniji. Vjeruje se da ujednačena forma životopisa poslodavcima olakšava usporedbu kvalifikacija postignutih u različitim državama, a onima koji žele raditi u inozemstvu olakšava traženje posla. No, ponavljamo, izbor forme životopisa ostavljen je svakome na volju!
Obveza recikliranja elektroničke i električne opreme
Pogrešno tumačenje europskih zakona ili želja za senzacionalnošću može dovesti i do ovakvih tvrdnji u novinama: Novi zakon Europske unije nalaže ženama da pri kupnji novih vibratora predaju istrošene stare (The Sun, 4. 2. 2004., str. 22.). A prava je istina da Direktiva o odlaganju elektroničke i električne opreme nalaže državama članicama da od kolovoza 2005. osiguraju vlasnicima elektroničke i električne opreme mogućnost (ali ne i obvezu) da, bez naknade, takvu opremu vrate prodavačima na recikliranje. Staru elektroničku ili elektroničku robu ne mora se vratiti!
Pravno nedodirljivi eurokrati
U stranim medijima često se postavlja pitanje diplomatskog imuniteta tzv. eurokrata (službenika Europske unije). Jesu li oni pravno nedodirljivi? Ne, nisu. Imunitet ih ne štiti od povreda zakona koje počine u privatnom životu. Dakle, ako netko od tzv. eurokrata baci kamen kroz prozor, počini prometni prekršaj ili bilo kakvo drugo kažnjivo djelo, podliježe zakonima i odgovoran je za svoja kažnjiva djela kao i svatko drugi.
Ravni krastavci
I hrvatski mediji često spominju kako u Europskoj uniji krastavci moraju biti ravni, kako mrkve ne smiju biti zdepaste, a banane savijene i slično. Da, istina je da postoje različiti standardi kvalitete povrća pa prema tome i različite klase povrća, koje su određene zato da kupci iz jedne države znaju kakvu kvalitetu povrća kupuju, na neviđeno, iz druge države. Krastavci prema tim standardima ne moraju biti ravni. Standardi i klase jedino informiraju trgovce i kupce o osobinama i kvaliteti povrća koje se nalazi na tržištu. Ti su standardi u Europskoj uniji jednaki standardima koje je utvrdila Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).
Svako jaje mora imati oznaku načina proizvodnje, države podrijetla i roka trajanja
Najnoviji propis kojim se regulira označivanje jaja usvojen je radi toga da se jasnim i nedvosmislenim označivanjem potrošačima u EU omogući donošenje informiranih odluka. Nužna je samo oznaka jedinstvenog broja proizvođača, pomoću koje se može ustanoviti način proizvodnje.
Domaći kolači moraju imati deklaracije
The Times, 9. srpnja 2004: "Kao da pripremanje kolača za školske ili crkvene svečanosti nije samo po sebi naporno, Vlada će uskoro zabraniti prodaju domaćih kolača ukoliko nemaju posebnu oznaku na kojoj je naznačeno sadržavaju li orahe."
Direktiva 2003/89/EC ne zahtijeva da hrana koja se prodaje u restoranima ili na kioscima «brze hran» sadržava popis svih sastojaka. Hrana koja se prodaje zapakirana ili nezapakirana na mjestima za izravnu prodaju krajnjem potrošaču može biti izuzeta od strogih pravila označivanja, uz uvjet da potrošač primi "dovoljno informacija". Način na koji se potrošaču pruža dovoljno informacija o hrani prepušten je odluci država članica čime se osigurava dovoljno prostora da se izbjegne pretjerano reguliranje o kojem govori napis u The Timesu.
Zabrana popularnih reklama poput "Red Bull daje ti krila"
U stranim tiskanim medijima izražena je bojazan da će popularni reklamni slogani biti zabranjeni radi zaštite potrošača od obmanjivanja. Istina je da bi se zabrana, prema predloženom europskom zakonu, odnosila samo na hranu i to samo ako bi reklamni slogan navodio neistine o zdravstvenoj ili prehrambenoj vrijednosti hrane. U tom smislu slogan "Red Bull daje ti krila" ne bi bio zabranjen.
Zabrana «kolinja»
«Kolinje» nije zabranjeno ako se meso upotrebljava za osobne potrebe. Međutim, meso koje je namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice) mora potjecati iz klaonica i objekata za preradu mesa koji moraju poštovati europske propise u pogledu higijene, testiranja na zarazne bolesti i humanog klanja životinja.
Zabrana pečenja rakije
EU ne zabranjuje ni proizvodnju alkoholnih pića za vlastite potrebe. Međutim, u slučaju njihove prodaje a radi zaštite potrošača i njihova zdravlja, moraju se poštovati europski propisi o higijeni proizvodnje, deklariranju proizvoda, kontroli kakvoće, obveznom izdavanju računa i sl.
Zabrana vožnje traktora više od tri sata na dan
Istraživanja pokazuju da dugotrajno rukovanje strojevima može prouzročiti ozljede i bolesti. Svrha je Direktive o fizičkim agensima (vibracijama) poboljšati zdravlje i sigurnost radnika putem reguliranja najviše dopuštene razine njihova izlaganja kako bi se smanjile opasnosti kojima su izloženi na radnome mjestu. Pravila koja postavlja spomenuta direktiva neće se odnositi na poljoprivrednike sve do 2014. Dapače, mnogo poljoprivrednika biti će izuzeto od tih pravila ako obavljaju samostalnu djelatnost.
Zabrana sadnje maslina i vinove loze
EU ne zabranjuje sadnju maslina i vinove loze, ali masline, maslinovo ulje i vino spadaju pod režim proizvodnih kvota EU. Budući da se na europskom tržištu pojavljuju viškovi poljoprivrednih proizvoda, za svaku državu određuju se proizvodne kvote poljoprivrednih proizvoda koji mogu bez carinskih ograničenja dolaziti na zajedničko tržište Unije.
Zabrana proizvodnje sira i vrhnja
Ne postoji zabrana proizvodnje sira i vrhnja u EU, ali ako se plasiraju na europsko tržište, moraju se primjenjivati stroži kriteriji proizvodnje, poput higijenskih uvjeta proizvodnje i testiranja životinja na zarazne bolesti. Također, na tržnicama moraju postojati hladnjaci ili prostorije s hlađenjem koje omogućuju čuvanje lako kvarljivih proizvoda.
Izvor: Enter Europe
|
| |
|
|
|
|
 |
|
