OVISNOST KOD DJECE I MLADIH

Što pokazuju istraživanja u mladih u Hrvatskoj
Zašto mladi uzimaju sredstva ovisnosti
Ovisnost - organizam se navikava na drogu
Droge u pubertetu - depresija u odrasloj dobi
Djevojke su podložnije drogama od mladića

Početak uporabe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se zbiva u tijeku adolescencije, a mladi su, zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkoga ponašanja.

Osobni motivi zbog kojih netko odlučuje uzimati bilo koje sredstvo ovisnosti vrlo su različiti. U razdoblju adolescencije, između djetinjstva i zrelosti, mladi, u potrazi za svojim odraslim identitetom, sve više izmiču kontroli roditelja, suprotstavljaju se njihovu autoritetu, prkose, ne žele poštivati roditeljska pravila i imperativno žele sve više uvažavanja i slobode u svojim postupcima.

Kada je riječ o tradicionalnim drogama kao što su alkohol i duhan, mnogi će ih početi uzimati smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. Čak i ako su upućeni u moguće štetne posljedice po zdravlje, smatraju da, budući to čini velik broj ljudi, posljedice ipak nisu neizbježne.

Istraživanja su pokazala da su mladi skloni istodobnoj uporabi više sredstava ovisnosti i da je učestalost uzimanja u pozitivnom međuodnosu. Većina mladih ipak samo eksperimentira s različitim sredstvima koja mogu izazvati ovisnost i u tijeku adolescencije prestaje ili se navika ustaljuje kao umjerena. U određenog se broja zloporaba razvija do te mjere, da počinje ometati školovanje, obiteljske odnose, društveni život i produktivnost općenito.

Iako rizična ponašanja nisu samo sklonost uzimanju psihoaktivnih tvari (rizična mogu biti i seksualna ponašanja, delinkventne devijacije, neoprezna vožnja i dr.), zbog mogućih teških pa i fatalnih posljedica kako za mladu osobu tako i za obitelj, opasnost od zloporabe droga je ono što se često prepoznaje kao dominantno. Istraživanja su pokazala da je sklonost jednom problematičnom ponašanju rijetko izolirana, te su tako djeca i mladi koji pokazuju jedan oblik problematičnoga ponašanja rizičnija i za nešto drugo što je također problematično (mladi koji uzimaju droge rizičniji su i za neoprezno seksualno ponašanje, mladi koji su skloni delinkvenciji često prekomjerno piju alkohol itd.). U roditelja je česta izravna zabrinutost da će im dijete razviti zloporabu droga i postati ovisnik. Alarmantne priče i vijesti iz novina često stvaraju dojam da je ovisnost o drogama nešto što nastaje odjednom i da su droge ono što uzrokuje najviše problema i nesreća u društvu i među mladima. No nijedno sredstvo ne stvara trenutačnu ovisnost. Ovisnost ne nastaje odjednom i u tijeku tog procesa ima prostora i vremena za pozitivno djelovanje, kako za same mlade tako i za obitelj te ostalu užu i širu okolinu i okruženje mlade osobe koja je sklona uzimanju psihoaktivnih sredstava i razvijanju ovisnosti i ovisničkog ponašanja.

Opće je poznata činjenica da je zloupotreba droga među djecom i mladima posljednjih godina porasla. Zloupotrebljavaju se ilegalne droge - kod nas marihuana, hašiš, LSD, amfetamini, ecstasy, heroin, kokain, ali i legalne alkohol i duhan, pa i tvari iz kućanstva - ljepila, benzin, plin te iz kućnih ljekarni sredstva kao što su sedativi. Nije rijetka i kombinacija svih tih tvari. Mladi počinju uzimati droge vrlo rano, najčešće u srednjoj školi, ponekad već u osnovnoj, a posebno je rizičan prelazak u srednju školu.
Droga se počinje uzimati iz najrazličitijih razloga: iz želje da se osjeća odraslim, želje za uklapanjem i pripadanjem grupi, želje da se opusti i dobro osjeća, želje za pobunom i riskiranjem, iz radoznalosti... Mnogi s drogama eksperimentiraju, odnosno uzmu ih samo da bi kušali, neki postaju povremeni ili redovni konzumenti, a kod nekih se razvija ovisnost.

• Svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši.
• Do kraja srednje škole vjerojatno će svaki treći (a u nekim sredinama i svaki drugi) učenik probati marihuanu.
• Mladi koji su napustili školu rizičniji su za uzimanje sredstava ovisnosti.
• Prosječna dob prvog kontakta sa psihoaktvnim drogama je 15-17 godina.
• Među liječenim ovisnicima je od prvog uzimanja do intravenskog uzimanja u prosjeku prošlo 2-2,5 godine.
• Droge su dostupne u kafiću, u disku, na ulici, u školi, u parku ...
• Droga se prvi put proba zbog znatiželje, zbog želje da se "dobro osjeća", da se ne razlikuje od grupe, da se zaborave problemi ...
• Uzimanje jednog sredstva potiče i uzimanje nečeg drugog - među redovitim pušačima je nekoliko puta više konzumenata marihuane no među mladima koji ne puše ili puše samo povremeno.
• Mladi koji konzumiraju droge (uključujući alkohol) imaju i rizičnija seksualna ponašanja (ranije stupaju u seksualne odnose, imaju pod utjecajem droge češće slučajne i neplanirane seksualne odnose, manje koriste kondome, imaju nižu percepciju rizika, ne treba zanemariti da ponekad imaju seksualne odnose u zamjenu za drogu).

Ljudi su oduvijek posizali za sredstvima ovisnosti u želji za drugačijim iskustvima, u želji da se osjećaju bolje ili drugačije, ne uzimajući u obzir potencijalnu opasnost. Mladi uzimaju droge iz istih razloga iz kojih odrasli puše ili piju alkohol. Oni uglavnom izjavljuju da su razlozi za prvo uzimanje droge znatiželja, pozitivna očekivanja, želja da se ne bude izdvojen iz grupe ili želja da se "pobjegne" od problema ili neugodne situacije, osjećaj dosade i dr. Upravo je utjecaj vršnjaka čimbenik za koji se smatra da ima odlučujuću prevagu u odluci da se posegne za sredstvom ovisnosti. Roditelji se često žale da je njihov utjecaj u dobi adolescencije preslab da bi mogli utjecati na odluke njihove djece.

Zloporaba droga je prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji uporaba psihoaktivnih tvari u takvom opsegu za koji je vjerojatno da će prouzrokovati mentalnu disfunkciju i poremećaje u ponašanju.
Psihička ovisnost nastaje u prvom redu kao psihološki odraz reakcija pojedinca na djelovanje samog sredstva i definira se kao osjećaj zadovoljenja i duševni nagon koji zahtijeva povremeno ili trajno uzimanje sredstva radi stvaranja ugode ili izbjegavanja neugode.

Ovisnost o drogama je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Karakterizira ga nesavladiva žudnja, odnosno neodgodiva prisila za uzimanjem sredstva ovisnosti, bilo zbog njegovih poželjnih učinaka, bilo da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s uzimanjem prekine.

O ovisnosti govorimo kad uzimanje tvari izazove neodoljivu ili teško savladivu želju da se nastavi s uzimanjem. Tvar može izazvati fizičku ili psihičku ovisnost ili pak oba oblika ovisnosti.

Redovito uzimanje droge za ovisnika postaje nužno da bi mogao relativno "normalno" funkcionirati, a s vremenom nastaju trajne negativne promjene ponašanja i odnosa prema okolini. Droga postaje dio organizacije života. Bez obzira je li posrijedi eksperimentiranje, povremeno uzimanje ili se već razvila ovisnost, svaka droga i svaki način uzimanja nose opasnosti.

Fizička ovisnost znači da je organizam postao naviknut na drogu, odnosno da je droga postala potrebna za funkcioniranje tijela. Prestanak uzimanja sredstava izaziva jake tjelesne simptome (npr. bolovi u kostima, mišićima, groznica, znojenje itd.).

Psihička ovisnost podrazumijeva potrebu za osjećajem koji droga izaziva, stoga postoji gotovo neodoljiv psihički poriv da se droga ponovo uzme kako bi se ponovio osjećaj zadovoljstva ili odgodila nelagoda i tjeskoba.

'Živjeti zdravu mladost', Pliva

Uzimanje alkohola, marihuane i ostalih droga u ranome pubertetu, može uzrokovati depresiju i druge psihičke poremećaje između dvadesete i tridesete godine života, piše časopis Archives of General Psychiatry.

Dr. David W. Brook s Medicinskoga fakulteta Mount Sinai u New Yorku i njegovi kolege istražili su povezanost uzimanja droge u djetinjstvu i psihičkih poremećaja na uzorku od 736 stanovnika New Yorka koji su sudjelovali u studiji pod nazivom "Djeca u zajednici". Sa sudionicima istraživanja razgovori su obavljani u dobi od 14, 16, 22 i 27 godina.

Znanstvenici su otkrili da je do 50 posto veća vjerojatnost da će u dobi od 27 godina od depresije, ovisnosti o alkoholu i poremećaja vezanih uz ovisnosti patiti oni koji su ranije izjavili da uživaju marihuanu, alkohol i zabranjene droge.

I rano uživanje duhana povezuje se s kasnijom ovisnošću o alkoholu i drugim tvarima, ali se čini da ono ne izaziva povećanje opasnosti od depresije u kasnijoj dobi.

Znanstvenici primjećuju da su rezultati potvrđeni čak i kad su uzeli u obzir i dob, spol te prethodne dijagnoze depresije i ovisnosti.

Povećana opasnost od psihičkih poremećaja vjerojatno je uzrokovana drukčijim neurobiološkim čimbenicima te drukčijim ponašanjem, koji su posljedica izlaganja djelovanju različitih droga ili sukoba u obitelji zbog uzimanja droge i alkohola.

Djevojke i mlade žene brže od muškaraca postaju ovisne o drogama i alkoholu, pokazuje istraživanje američkih znanstvenika sa sveučilišta Columbia. Žene brže postaju ovisne čak i kad konzumiraju manje količine droga i alkohola, a i posljedice ovisnosti nastupaju brže i s jačim učinkom.

Istraživanje je trajalo 3 godine, te je utvrđeno da su djevojke za razliku od mladića obično posezale za drogama i alkoholom zbog stresa ili depresije. Isto se događalo ako su ušle prerano u pubertet, patile od poremećaja u prehrani ili su bile žrtve fizičkog ili seksualnog zlostavljanja. Rizik se povećavao i selidbom u novu sredinu.

Znanstvenici preporučuju osnivanje centara za liječenje ovisnosti koji bi se bavili isključivo ženama, jer većina sadašnjih centara radi na istom principu bez obzira na razlike u spolovima. Neke tradicionalne metode koje se koriste u borbi protiv ovisnosti bi se kod žena čak mogle pokazati kontraproduktivnima, kažu istraživači.