MLADI NA POČETKU TREĆEG MILENIJA

U odnosu na prošle generacije, položaj je današnje hrvatske mladeži lošiji. Veća je izloženost fizičkim i psihičkim zdravstvenim rizicima nego ranije, a pristup relevantnim informacijama i službama je nedostatan; mladi iskazuju znatnu toleranciju prema različitim oblicima nezakonitog ponašanja i češće su u sukobu sa zakonom nego prijašnje generacije; prihvaćaju vrijednosti obitelji, ali više odgađaju ili izbjegavaju zasnivanje vlastite obitelji. Primjećuju se i brojni negativni trendovi mladih u odnosu na razvijenije zemlje: mladi u manjem broju završavaju više stupnjeve obrazovanja, stopa maloljetničkih trudnoća je veća, nezaposlenost i eksploatacija mladih na tzv. crnom tržištu su veći a zarade znatno niže, korištenje psihoaktivnih supstanci podjednake je učestalosti ali mladi sebe rjeđe opisuju kao zdrave i sretne osobe. Mladi u Hrvatskoj dodatno su opterećeni i iskustvom odrastanja u ratnom okruženju. Dobar dio današnje mlade generacije bio je za vrijeme Domovinskog rata u dječjoj dobi u kojoj sve ekstremne situacije i doživljaji ostavljaju vrlo duboke tragove.

Mladenačko je razdoblje doba izgradnje zrele osobnosti, prihvaćanja vlastite osobe, vlastitog izgleda i tijela, usvajanja muške odnosno ženske uloge u društvu, oblikovanja i usvajanja moralnih i etičkih vrijednosti, razvijanja osobnih stavova, postizanja emocionalnog osamostaljivanja od roditelja, izgradnje zrelih odnose s osobama istog i suprotnog spola i postupnog pripremanja za socijalnu i ekonomsku samostalnost. Današnje mlade generacije, nošene vrtlogom radikalnih društvenih promjena koje su u periodu tranzicije zahvatile Hrvatsku, ne mogu naslijediti društvenu ostavštinu svojih roditelja. Njihova socijalizacija odvija se u uvjetima kada su institucije, procesi i društvene norme koji su olakšavali prelazak u svijet odraslih oslabljene, onesposobljene, ili su u procesu temeljite preobrazbe. Na situaciju u društvu, koja se prelama kroz svakodnevnicu njihovog obiteljskog i društvenog života, mladi reagiraju na različite načine: od relativno neproblematičnog prilagođavanja danom društvu, preko povlačenja u zasebne subkulturne obrasce življenja, do otvorenog bunta i/ili manifestiranja devijantnih oblika ponašanja.

„Mladi ljudi trebaju živjeti u uvjetima koji potiču njihovu maštu, ideale, energiju i vizije
kako bi napredovali na dobrobit svoga društva.“
(Svjetska konferencija ministara za mlade, 08.-12.08.1998., Lisabon, Portugal)

Arhiva događanja ->